Česta pitanja

Jesam li dužan platiti kompletan račun za vodu u slučaju puknuća cijevi?

Da, u slučaju da se puknuće dogodilo poslije Vašeg vodomjera. Sva registrirana potrošnja na vodomjeru, bez obzira kako je utrošena (iscurila zbog neispravne instalacije, puštanja vodokotlića i sl.) mora se platiti.

Moram li platiti vodu koja iscuri u Vašem šahtu kod vodomjera?

Da, ako voda curi poslije vodomjera. U slučaju da propušta spoj prije vodomjera ta Vam se količina vode ne zaračunava. Bez obzira da li curi prije ili poslije vodomjera molimo Vas da takve kvarove prijavite našoj dežurnoj službi jer je to u našem i Vašem interesu.

Tko je dužan zaštiti vodomjer od smrzavanja?

Dolaskom zimskih uvjeta (zbog predviđenih niskih temperatura) potrebno je  zaštititi vodomjerno okno od smrzavanja. Internu vodovodnu instalaciju te vodomjer u vodomjernom oknu potrebno je zaštititi kako da bi se spriječio gubitak vode i nepotrebni dodatni troškovi. Zidove i poklopac vodomjernog okna potrebno je zaštititi postavljanjem izolacijskog materijala, poput stiropora, stirodura ili vreću napunjenu rastresitim izolacijskim materijalom postaviti u vodomjerno okno. Takav način osigurava kvalitetnu zaštitu od smrzavanja i omogućuje nesmetano očitanja vodomjera. Nije preporučljivo zamatati vodomjere krpama, kamenom vunom ili sličnim materijalima koji upijaju vodu jer mogu samo pogoršati situaciju.

Kako izvršiti promjenu nad vlasništvom priključka?

Potrebno je dostaviti rješenje o nasljeđivanju, kupoprodajni, darovni ugovor i sl. u sjedište Vodovoda Imotske krajine (Blajburška 133).

Da li je voda ispravna za piće?

Da. Mi redovno kontroliramo i provjeravamo stanje i kvalitetu vode na kemijske spojeve i bakteriološku ispravnost. U slučaju neispravnosti vode biti ćete na vrijeme obavješteni preko sredstava javnog informiranja i naših internet stranica.

Zašto je voda ponekad bijela?

Pojava bijele vode posljedica je otapanja sitnih mikroskopskih zračnih mjehurića u vodi koji nastaju u cijevima zbog visokog tlaka. Nakon nekoliko trenutaka, oslobađanjem mjehurića, voda postaje bistrija te se nakon kratkog vremena potpuno izbistri. To je prirodna fizikalna pojava i nije posljedica prisutnosti klora u vodi za piće.
Svatko može jednostavnim pokusom provjeriti da li je razlog bijeloj vodi otopljeni zrak:

  1. U čistu staklenu čašu ulijte „bijelu“ vodu iz slavine.
  2. Nakon nekoliko sekundi ćete primijetiti kako se voda bistri od dna prema vrhu  dok se svi mjehurići zraka  ne oslobode na površini.

„Bijela“ voda ne utječe na zdravlje i zdravstveno je ispravna.

Zašto se u vodi ponekad osjeti miris klora?

Za sprječavanje razvoja mikroorganizama u vodi koristi se plinoviti klor ili otopina klornog preparata natrijevog hipoklorita. Nakon dezinfekcije dio klora iz otopine potroši se na reakciju s organskim i neorganskim tvarima u vodi, a preostali dio ostaje kao slobodni rezidual klora te dokazuje uspješnost postupka dezinfekcije, a to možemo osjetiti mirisom.

Kakve tvrdoće je voda?

Voda je dobro otapalo i stoga u prirodnoj vodi uvijek ima otopljenih tvari. Vrsta i količina otopljenih mineralnih tvari ovisi o kemijskom sastavu tla i njegovim geofizikalnim osobinama. Voda je tvrđa ili mekša u najvećoj mjeri ovisno o sadržaju iona karbonata i hidrogenkarbonata koji se povezuju s ionima kalcijevih i magnezijevih soli. Voda se naziva mekom (ima malo otopljenih minerala) ili tvrdom (ima mnogo otopljenih minerala). Ukupna tvrdoća vode uključuje karbonatnu i nekarbonatnu tvrdoću, odnosno sve kalcijeve i magnezijeve soli koje su vezane na karbonate, hidrogenkarbonate, sulfate, kloride, nitrate i silikate.
Izražena je najčešće u njemačkim stupnjevima °nj ili °dH  prema sljedećoj procjeni: 

  • vrlo meka voda:             < 4 °dH
  • meka voda:                  4 -  8 °dH
  • srednje tvrda voda:    9 - 18 °dH
  • tvrda voda:                 18 -25 °dH
  • vrlo tvrda voda:             > 25 °dH 

Voda na području grada Imotskog i okolice je srednje tvrda voda.

Zašto se u bojleru ili slavini pojavljuje kamenac?

Kod zagrijavanja vode, izlučuju se mineralne tvari kao vodeni kamenac, što je najizraženije na dnu posude kao bijeli talog prilikom prokuhavanja i na grijačima kućnih aparata (npr.bojleri za toplu vodu) te na cijevima kućne instalacije. Promjenom tlaka u sustavu može doći do ljuštenja vodenog kamenca sa stjenka cijevi ili grijača, što potrošač primijeti na mrežici slavine kao pijesak ili ljuskice.